Spomenik žrtvama komunizma – Kanada, zemlja prognanika
Kanada
Vlada Kanade je 12. prosinca 2024. godine, službeno otvorila “Spomenik žrtvama komunizma – Kanada, zemlja prognanika” u Ottawi, glavnom gradu Kanade. Ovaj spomenik ne samo da priznaje međunarodnu ulogu Kanade kao zemlje utočišta za tisuće ljudi koji su pobjegli od političkog progona, zločina i nepravde, već odaje počast milijunima koji su stradali pod komunističkim režimima diljem svijeta.
Projekt Spomenika žrtvama komunizma predvodila je dobrotvorna organizacija Tribute to Liberty koja je osnovana 2008. godine, a koja je unatoč brojnim izazovima uspjela okupiti zajednice pogođene komunističkom represijom. Članovi Upravnog odbora ove organizacije, predvođeni Ludwikom Klimkowskim (poljska zajednica) i Alide Forstmanis (latvijska zajednica), uspjeli su realizirati ovaj važan projekt uz pomoć drugih predstavnika zajednica, uključujući Teresu Berezowski (poljska zajednica), Christine Dang (vijetnamska zajednica), Ivana Grbešića (hrvatska zajednica), Paula Groda (ukrajinska zajednica), Marcusa Kolgu (estonska zajednica), Byona Gila Rona Suha (korejska zajednica) i Roberta Tmeja (češka zajednica).
Vlada Republike Hrvatske također je dala doprinos, doniravši 25.000 dolara za izgradnju spomenika, a ime Republika Hrvatska bit će ugravirano na prednjoj strani spomenika, zajedno s imenom Hrvatske župe i zajednice Kanade, što simbolizira doprinos hrvatske zajednice u Kanadi. Ovo je od iznimne važnosti jer je Kanada bila utočište za mnoge Hrvate koji su bježali od komunističkog režima Josipa Broza Tita i potražili sigurnost i slobodu u ovoj zemlji.
Spomenik je otkriven u hladnom vremenu, no ceremoniji je nazočilo više od 100 pozvanih gostiju, među kojima su bili vladini dužnosnici, veleposlanici, članovi diplomatskog zbora, dizajnerski tim spomenika (Paul Raff Studio) i članovi pogođenih zajednica.
Jedan od ključnih dijelova spomenika je “Luk sjećanja”, niz skulptura Više od 4000 metalnih šipki raspoređeno je zajedno s 365 vitkih stupova, od kojih je svaki usmjeren pod jedinstvenim kutom sunca, za svaki sat svakog dana, tijekom godine. Spomenik je podijeljen po sredini na zimski solsticij, najmračniji dan u godini, pozivajući posjetitelje da zakorače kroz metaforičko putovanje od tame i ugnjetavanja do svjetla i slobode. Ovaj impresivni prikaz poziva posjetitelje da razmišljaju o Kanadi kao slobodnoj i gostoljubivoj zemlji, koja je pružila sigurno utočište za oko 8 milijuna ljudi, bježeći od progona i nepravde iz zemalja pod komunističkom vlašću.
Spomenik se nalazi zapadno od terasa Vrta provincija i teritorija u Ottawi, u neposrednoj blizini ključnih federalnih institucija, uključujući knjižnicu i arhive Kanade. Smješten u središtu političkog života Kanade, spomenik postaje trajni simbol značaja sjećanja na žrtve totalitarnih režima, koji su uništavali ljudske živote, slobode i dostojanstvo. Njegova prisutnost u samom srcu političkog i kulturnog života zemlje poziva na razmišljanje o važnosti slobode i ljudskih prava, koji se u današnjem svijetu i dalje nalaze pod prijetnjom.
Dizajn spomenika, Arc of Memory, osmislili su umjetnik i arhitekt Paul Raff, dizajner Michael A. Ormston-Holloway, krajobrazni arhitekt Brett Hoornaert te Luke Kairys, a njihov rad podcrtava emocionalnu i povijesnu težinu spomenika. Organizatori su obećali da će do sljedeće godine na spomenik biti dodana imena 550 pojedinaca koji su, bježeći od komunističkog režima, pronašli sigurnost u Kanadi.
Otvoreni spomenik žrtvama komunizma u Ottawi dodatno naglašava važnost sjećanja na komunističke totalitarizme, što je izuzetno relevantno u kontekstu aktualnih političkih zbivanja u svijetu. Naime, sve više svjedočimo pokušajima iskrivljavanja povijesti i cenzure u medijima, što čini ovakve spomenike još važnijima. Oni služe kao podsjetnici na povijesne tragedije i žrtve, kao i na potrebu za slobodom govora i poštovanjem istine, koja je često ugrožena od strane političkih interesa i medijskih manipulacija.
Spomenik u Ottawi također predstavlja snažan argument za izgradnju Paneuropskog spomenika žrtvama komunističkih režima u Bruxellesu, što bi predstavljalo važan korak prema globalnom priznavanju žrtava komunističkih diktatura. Takav spomenik bio bi simbol prisjećanja na brojna ograničenja koja su ti režimi nametali, uključujući potiskivanje slobode govora i mišljenja, cenzuru i kontrolu medija, manipulaciju obrazovanjem, političko ugnjetavanje i progone, narušavanje privatnog života, smaknuća, terorističke napade te mnoge masovne i pojedinačne zločine.
Velike čestitke organizatorima ovog izuzetno važnog i simboličnog projekta!
Izvori:
canada.ca
fenix-magazin.de
narod.hr
Uredništvo/komunistickizločini.net
