Spomen obilježje žrtvama komunizma u Srednjim Mostima
Mosti
Prvi ratni zločin na početku Drugog svjetskog rata, dogodio se u selu Donji Mosti 10. travnja 1941. godine, a žrtve su bile 11 hrvatskih seljaka. Zločin u Donjim Mostima povijesno je važan, jer je to prvi zločin počinjen sudbonosnog 10. travnja 1941. Tako je Drugi svjetski rat u Hrvatskoj započeo srpskim zločinima nad hrvatskim civilima. A to je do današnjih dana politički i medijski sustavno prešućeno i zatajeno. Događaje iz tog vremena detaljno je opisao Zdravko Ivković, predsjednik Matice hrvatske u Bjelovaru, a danas pokojan. Bio je jedan od najupornijih istraživača ratne i poratne istine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i najzaslužnija osoba za otkrivanje događaja na samom početku Drugog svjetskog rata u Donjim Mostima.
U svom pohodu na Bjelovar, u kojem je ustankom 8. travnja 1941. godine, srušena jugoslavenska i uspostavljena hrvatska vlast i proglašena Hrvatska država, II. konjički puk „Car Dušan Silni” iz Virovitice, došavši u selo Donji Mosti na Veliki četvrtak 10. travnja 1941., oko 11,30 sati, pogubio je 11 bespomoćnih hrvatskih seljaka, čiji posmrtni ostaci počivaju na groblju u Donjim Mostima. To je prvi ratni zločin počinjen petog dana rata i početak krvavog ratnog kola na ovim prostorima, kada su od 8.-25. travnja četnici i Titovi komunisti u Bjelovaru i okolici ubili ukupno 33 Hrvata.
Nakon 10. travnja 1941., u tijeku Drugog svjetskog rata i poraća sela Donji, Srednji i Gornji Mosti teško su stradala. Poginuo je i ubijen 71 mještanin, a među njima u ožujku 1945. godine, i župnik Viktor Miler. Ovo je povijesna istina za noviju hrvatsku povijest prošlog stoljeća, o čemu se javno do 1990., nije smjelo govoriti, a koje pokazuju posebnu ulogu Bjelovara i bjelovarskog kraja u toj povijesti.
Ovi nemili događaji dio su hrvatske povijesti i podsjećaju na tužnu obljetnicu, te odašilju poruku svima da se žrtve nikada ne smiju zaboraviti,a istina se neće sakriti i ako bi mnogi to želili. Uz ove žrtve posebno se prisjećamo svih ubijenih pripadnika Hrvatske vojske bez suđenja i dokazane krivice u Drugom svjetskom ratu sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i cijele tadašnje Hrvatske Države.
O tragediji i nesreći koje su zahvatile bjelovarski kraj nakon 1945., najbolje svjedoči rasprostranjenost gubilišta na kojima su komunistički zločinci ubijali goloruke i bespomoćne pretežito mlade hrvatske ljude, bez obzira na socijalno podrijetlo i stupanj obrazovanja. Na području županije je više od 70 utvrđenih gubilišta, a pretpostavlja se da taj broj nije konačan.
U knjizi „Jugoslavensko nasilje i prešućivanje žrtve Drugog svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije „ Matica Hrvatska ogranak Bjelovar i Županijski odbor za podizanje spomen-obilježja prešućenim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije djelomično je popisao žrtve i taj podatak je zastrašujući. Posebno boli činjenica da je većina ubijena nakon prestanka rata, bez suđenja. Nažalost do današnjeg dana nitko nije odgovarao za te zločine.
Uredništvo/komunistickizlocini.net
